Ne forsirajte ga dok je hladan, češće mijenjajte ulje, podešavajte ventile…
Istrošenost motora nužna je posljedica korištenja, a bitno ovisi o načinu i stilu vožnje te kvaliteti održavanja. Trošenje ubrzava svako forsiranje i turiranje motora, posebno kad je hladan. Umjerena vožnja na nižim okretajima (2000/min kod dizelaša i 2500/min kod benzinaca), dok se motor ne počne zagrijavati, pitanje je i kulture ophođenja prema motoru.
Kod visokih okretaja znatno rastu inercijske sile te se povećava trenje i trošenje. No, mnogi ne znaju da nije dobra ni vožnja na preniskim okretajima. Tada motor pojačano vibrira, u kliznim ležajima otežava se podmazivanje, a problem je i u hlađenju. Također, kad su ljeti temperature visoke, nije dobro forsirati, jer se povećava rizik pregrijavanja motora, što ubrzava trošenje vitalnih dijelova.
Treba izbjegavati i nagla šaltanja i izmjene opterećenja, dakle voziti umjereno na srednjim okretajima. Iz prtljažnika izbacite sav suvišan teret, jer se time istodobno smanjuje i potrošnja goriva i habanje motora. O tome smo više puta pisali. A sada je važno istaknuti i ono što u održavanju i servisiranju može pomoći u produljenju vijeka motora, posebno:
• upotreba kvalitetnijeg ulja,100% sintetičnog kod turbo motora, a polusintetičnog ili sintetičnog kod atmosferskog,
• izmjena uljnog filtra pri svakoj izmjeni ulja,
• skraćenje intervala izmjene na 10.000 km, posebno ako se pretežno vozi u gradu,
• redovita kontrola i po potrebi dolijevanje ulja. Razina treba stalno biti između sredine i maksimuma,
• kontrola zazora i podešavanje zazora ventila kod motora kod kojih se podešavaju, najkasnije na 30.000 km,
• čišćenje uljnih depozita, svakih 50.000 km
• redovita kontrola rashladnog sustava te na 200.000 km preventivna izmjena termostata, pumpe rashladne tekućine i hladnjaka (više sutra u prilogu).
